Otok se moze dozivjeti na razne nacine, ovisno o tome da li se na njemu stalno boravi ili dolazi poslom, a najvise trazeci odmor potaknuti zeljom za upoznavanjem prirodnih ljepota ljudi, kulture i spomenika. Dakako drugacije ce ga vidjeti onaj koji se na otoku rodio ili nastanio, tu zivi i radi, od prolaznog gosta u kracem posjetu koji ce sa sobom ponijeti uspomenu dozivljenog i videnog.

Zemljopisni polozaj i klima

Srednjodalmatinski otok Korcula pruza se usporedno s nedalekim kopnom smjerom zapad-istok. Dug je 46,8 km, prosjecne sirine 5,3 do 7,8 kilometara. , zaprema povrsinu od 270 km² i po velicini je sesti otok na Jadranskom moru. Od poluotoka Peljesca dijeli ga Peljeski kanal, a medu njima je najmanja udaljenost 1270 m.

Klima na otoku je vrlo blaga, mediteranskog obiljezja. Srednje temperature su razmjerno visoke: godisnja je 16,8°C, u najhladnijem mjesecu sjecnju 9,1°C, a najtoplijem srpnju 26,9°C. Dnevne i godisnje temperature su male, sto je vrlo povoljno za poljoprivredu i turizam. Broj godisnjih suncanih sati je visok (2700 sati) dok su kise rjetke (41 dan godisnje).

U Peljeskom kanalu je gotovo uvijek vjetrovito, ljeti puse pretezno osvjezavajuci zapadnjak-maestral, pogodan za jedrenje. Idealno mjesto za zapoceti jedrenje je u prekrasnoj uvali Zrnovska banja koja ima izlaz prema Peljeskom kanalu.

Grad Korcula smjesten je na sjevernoistocnom kraju otoka, podignut uz njegovu razvedenu obalu. Sastoji se od samog grada na malom, ovalnom poluotoku, baroknog predgrada neposredno pod starim zidinama, te novih djelova rasprostrtih uz obalu istocno i zapadno od starog sredista.

Prvi podatak o postojanju srednjovjekovnog grada na otoku Korculi donosi bizantski car i povjesnicar Konstantin Porfirogenet u 10 stoljecu pisuci o "Zidanom gradu". U 13 stoljecu grad dobiva trgove, ulice, crkve, javne gradevine i stambene kuce opasane zidinama. Tada je vladala mletacka obitelj "Zorzi". Kasnije kroz stoljeca u gradu se snazno razvija kamenoklesarski obrt i brodogradnja. U 15 stoljecu gotovo se potpuno preobrazila iz skromnog naselja u grad izrazitih stilskih oznaka.

Danas u gradu zivi oko 3000 stanovnika, a najveci broj stanuje u novim cetvrtima.

Korcula je sacuvala tradiciju odrzavanja viteskih igara. Najpoznatija je vise od cetiri stotine godina stara viteska igra moreska, spektakularni dinamicni bojni ples s macevima koji se izvodi u gradu Korculi.

Osim moreske na otoku se plese viteska igra kumpanija u Veloj Luci, Pupnatu, Cari, Blatu i Smokvici te mostra u Zrnovu. To je takoder bojni ples s macevima uz milozvucnu glazbu mijeha. Svake godine u ljetnoj sezoni u Korculi se odrzava Festival viteskih igara i moreska jednom tjedno.